Kada ne raditi hidžamu: kontraindikacije

Ljudi se o hidžami najčešće raspituju zašto bi je trebalo raditi, a puno rjeđe kada je bolje ne raditi. Pitanje kada ne raditi hidžamu je jednako važno, jer ono što je jednoj osobi prihvatljivo, drugoj može biti rizično. Odgovorno informisanje počinje upravo tu.

U ovom tekstu pregledavamo stanja i situacije u kojima se opšte savjetuje oprez ili odlaganje hidžame: trudnoća, lijekovi koji razrjeđuju krv, anemija, poremećaji zgrušavanja, oštećena koža, vrućica i druga. Cilj nije zastrašiti, nego pomoći vam da postavite prava pitanja. Konačna odluka u svakom slučaju pripada ljekaru koji poznaje vašu historiju bolesti.

Ako još niste sigurni šta postupak podrazumijeva, prvo pročitajte kratak pregled šta je hidžama i kako izgleda postupak.

Zašto kontraindikacije uopšte postoje

Hidžama u mnogim muslimanskim zajednicama ima dugu tradiciju, ali to ne znači da je pogodna za svakoga i u svakom trenutku. Postupak podrazumijeva podtlak na koži, a u mokroj varijanti i izlazak male količine krvi. Organizam različito reaguje na takvo opterećenje, posebno ako je već oslabljen ili uzima određene lijekove.

Zdravstveni radnici govore o kontraindikacijama: apsolutnim, kada se postupak ne radi, i relativnim, kada se radi samo uz dodatni oprez i procjenu ljekara. Većina stanja u nastavku spada u drugu grupu, ali je samo ljekar može ispravno procijeniti.

Stanja u kojima se opšte savjetuje oprez ili izbjegavanje

Trudnoća i dojenje

Trudnice se u većini izvora na ovu temu navode kao grupa kojoj se savjetuje poseban oprez, a naročito kada je u pitanju područje trbuha i donjeg dijela leđa. Za trudnoću ili sumnju na trudnoću pitajte ginekologa prije bilo čega. Isto vrijedi i za dojilje.

Razrjeđivači krvi i drugi lijekovi

Osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, poput antikoagulansa i nekih lijekova koji sprječavaju zgrušavanje, imaju veću sklonost krvarenju i stvaranju većih modrica. Kod njih je mokra hidžama posebno osjetljivo pitanje, pa ljekar mora odlučiti je li uopšte prikladna. Nikada ne prekidajte terapiju na vlastitu ruku zbog hidžame.

Anemija i nizak nivo gvožđa

Osobe s anemijom ili sklonošću umoru i slabosti obično se upozoravaju da izbjegavaju postupke u kojima se gubi krv. Ako često osjećate iscrpljenost, vrtoglavicu ili blijedilo, prvo uradite laboratorijske nalaze i razgovarajte s ljekarom.

Poremećaji zgrušavanja krvi

Hemofilija i drugi poremećaji koagulacije podrazumijevaju da se krvarenje teže zaustavlja. Kod takvih stanja narušavanje kože nije prikladno, a i suhe čaše treba primijeniti tek uz saglasnost ljekara.

Upalna, oštećena ili osjetljiva koža

Čaše se ne postavljaju na kožu koja je:

povrijeđena, s ranama, posjekotinama ili ogrebotinama,
upaljena, crvena, otečena ili vruća na dodir,
zahvaćena osipom, ekcemom, gljivicama ili drugim kožnim bolestima,
pregorjela od sunca ili nadražena,
veoma tanka i krhka, kao kod nekih starijih osoba.

Takva koža lakše reaguje na podtlak, a postoji i veći rizik od infekcije.

Vrućica i akutne infekcije

Kada imate povišenu temperaturu ili akutnu infekciju, organizam je već pod opterećenjem. Većina savjeta glasi da se u tom periodu odgodi svaki dodatni postupak, a vrućicu s drugim simptomima treba pokazati ljekaru.

Nakon većeg gubitka krvi ili iscrpljenosti

Nakon povrede, operacije, porođaja, jače menstruacije ili većeg gubitka krvi, tijelo se oporavlja i nije dobro vrijeme za dodatno opterećenje. Isto se odnosi na izrazitu iscrpljenost i dehidraciju. Pustite tijelu da se oporavi i konsultujte ljekara kada je ponovo prikladno.

Djeca i stariji

Kod djece je koža nježnija, a organizam osjetljiviji, zbog čega se hidžama kod njih uglavnom ne savjetuje bez procjene pedijatra. I kod starijih osoba treba biti oprezan zbog tanje kože, hroničnih bolesti i lijekova koje često uzimaju.

Hronične bolesti

Kod bolesti srca, bubrega, jetre, dijabetesa, visokog ili niskog krvnog pritiska, poremećaja štitnjače i sličnih stanja, odluka o hidžami treba biti donesena zajedno s ljekarom. Dijabetes, na primjer, može usporiti zarastanje kože, pa i male povrede postaju problem. Ništa od navedenog ne smije biti razlog da prekinete propisanu terapiju.

Pregled na jednom mjestu

Stanje	Zašto se savjetuje oprez	Šta uraditi
Trudnoća, dojenje	Osjetljivo stanje organizma, posebno kod mokre primjene	Pitati ginekologa
Razrjeđivači krvi	Veća sklonost krvarenju i modricama	Odluka ljekara, terapiju ne prekidati
Anemija, iscrpljenost	Dodatni gubitak krvi i energije	Nalazi i razgovor s ljekarom
Oštećena koža	Rizik od infekcije i iritacije	Odgoditi do zarastanja
Vrućica, infekcija	Organizam je već opterećen	Odgoditi, javiti se ljekaru
Djeca, stariji	Osjetljivija koža i organizam	Savjet pedijatra ili ljekara

Opšte mjere opreza čak i kada nema prepreka

Čak i kod zdravih osoba postoje pravila koja smanjuju rizik. Većina stručnjaka savjetuje sljedeće:

prije postupka recite sve o zdravlju, lijekovima i alergijama, uključujući i one koje vam se čine nevažnim,
nemojte dolaziti gladni, ali ni nakon obilnog obroka,
pijte dovoljno vode i dobro se odmorite prije postupka,
zatražite čistu opremu, o čemu pišemo u tekstu o higijeni i sterilnosti kod hidžame,
odmah prekinite ako osjetite vrtoglavicu, slabost, mučninu ili jaku bol.

Praktičnu pripremu opisujemo u članku priprema za hidžamu: šta jesti i piti.

Važno je i vrijeme izvođenja. Ako ste neispavani, pod velikim stresom, nakon napornog treninga ili se osjećate loše, odgodite termin za nekoliko dana. Postupak nema smisla forsirati kada tijelo šalje znake da mu je potreban odmor, a dobro je znati da se uvijek možete predomisliti, čak i kada ste već stigli na termin.

Znakovi na koje treba reagovati nakon postupka

Blago crvenilo ili tragovi na koži nakon čaša su česti i obično blijede u roku od nekoliko dana. Međutim, ljekaru se javite ako primijetite:

pojačan otok, toplinu ili gnojni sekret na mjestu postupka,
vrućicu ili jaču slabost,
krvarenje koje se ne zaustavlja,
jaku bol koja se pojačava, a ne smiruje,
osjećaj da gubite svijest ili izrazitu vrtoglavicu.

Kako razgovarati s ljekarom prije hidžame

Mnogi se ustručavaju da ljekaru spomenu hidžamu, jer misle da će biti odbačeni ili osuđeni. U praksi, ljekar kojem iskreno kažete šta planirate može vam dati korisniju procjenu nego kada saznate nakon problema. Dovoljno je biti jasan i konkretan.

Prije razgovora pripremite sljedeće informacije:

spisak svih lijekova i dodataka prehrani koje uzimate, uključujući biljne proizvode,
podatke o hroničnim bolestima, operacijama i nedavnim povredama,
rezultate novijih krvnih nalaza, ako ih imate, posebno hemoglobin i pokazatelje zgrušavanja,
informaciju o tome da li ste trudni, planirate trudnoću ili dojite,
pitanje koje vas zanima: radi li se o suhoj primjeni čaša ili o postupku koji narušava kožu.

Ako ljekar ne savjetuje postupak, bolje je poslušati i potražiti drugi način opuštanja ili njege, nego rizikovati zdravlje. Za osnovne informacije o koracima pripreme pročitajte spomenuti članak o pripremi, a odluku o samom postupku prepustite razgovoru s ljekarom.

Česta pitanja

Smije li trudnica raditi hidžamu?

Trudnicama se uglavnom savjetuje poseban oprez, a mnogi izvori preporučuju izbjegavanje, naročito na trbuhu i donjem dijelu leđa. Obavezno pitajte ginekologa prije bilo kakve odluke.

Mogu li raditi hidžamu ako uzimam lijekove za pritisak ili srce?

To zavisi od lijeka i stanja, pa odluku ne treba donositi sami. Obavijestite ljekara i stručnu osobu koja bi izvodila postupak i nemojte mijenjati terapiju bez dogovora.

Je li hidžama prikladna za djecu?

Kod djece se uglavnom savjetuje opreznost i prethodni razgovor s pedijatrom. Koža i organizam kod djece su osjetljiviji, pa ono što je prihvatljivo odraslima ne mora važiti i za njih.

Mogu li je raditi ako imam modrice ili osip?

Čaše se ne postavljaju na oštećenu, upaljenu ili osipom zahvaćenu kožu. Sačekajte da se koža oporavi, a ako se osip ili modrice javljaju bez jasnog razloga, obratite se ljekaru.

Koliko se treba odmoriti nakon bolesti prije hidžame?

Ne postoji univerzalan rok. Bolje je pričekati da se potpuno oporavite i bez vrućice i slabosti, a ljekar može preporučiti prikladan trenutak.

Zaključak

Hidžama nije postupak koji se radi napamet. Trudnoća, lijekovi za razrjeđivanje krvi, anemija, oštećena koža, vrućica i hronične bolesti su razlozi da se prvo zaustavite i pitate ljekara. Iskren razgovor o zdravlju prije postupka najbolji je vid zaštite.

Ako nakon razgovora s ljekarom zaključite da je suha primjena na neoštećenoj koži prikladna, opremu možete pogledati u kategoriji oprema za hidžamu, pa odaberite pouzdane i lako čistive čaše.

Napomena: ovaj članak je informativan i ne zamjenjuje ljekarski pregled niti stručnu procjenu. Lista nije potpuna, a svaka osoba je drugačija, pa o primjeni hidžame u vašem slučaju odlučuje ljekar. Ako imate zdravstvenih tegoba, hitno se obratite zdravstvenoj ustanovi.